genMeđu laboratorijskim analizama za ranu dijagnozu tumora dojke najvažnije mesto zauzimaju dva važna gena BRCA1 ( breast cancer 1) i BRCA 2 (breast kancer 2). Radi se o genima koji kontrolišu popravak oštećene DNK u ćelijama. Pošto su oštećenja DNK najodgovornija za nastanak tumora u organizmu, ovi geni se nazivaju i tumorski supresori.
Kao i svi drugi geni u organizmu tako i BRCA 1 i BRCA2 mogu biti manje ili više promenjeni (mutirani) što može uticati na njihovu funkciju i smanjiti njihovu sposobnost popravka oštećene DNK. Do sada je otkriveno veliki broj mutacija BRCA1 i BRCA2 gena i za neke od njih se pokazalo da su povezane sa značajnim povećanjem rizika za nastanak tumora dojke. Takođe je utvrđeno da žene koje nose u sebi mutiran BRCA 1 ili BRCA2 gen imaju verovatnoću preko 80% da će do svoje 90. godine oboleti od tumora dojke.
Iako se pokazalo da su ovi geni najspecifičniji za kontrolu nastanka tumora dojke, po čemu su i dobili ime, treba napomenuti da njihova mutacija ukazuje na povećan rizik i nekih drugih malignih oboljenja. Od drugih malignih tumora povezanih sa mutacijama BRCA1 i BRCA 2 genima, posebno je izražen povećan rizik od tumora jajnika, do 55%.Međutim, povećan je i rizik od pojave tumora prostate, nekih leukemija, limfoma i sl.
Obzirom na vrlo veliki rizik nastanka tumora dojke, koji ide i preko 80 procenata, određeni deo žena koje u sebi nose ove mutirane gene, odlučuje se na preventivne hirurške zahvate.
Činjenica je da nosioci ove mutacije gena imaju izuzetno veliki rizik od nastanka malignih tumora dojke i jajnika, međutim sama mutacija je relativno retka u poulaciji i utvrđeno je da je svega 10 % tumora dojke posledica ove mutacije. Ovo znači da veliki broj žena oboli od karcinoma dojke, a da pri tome nemaju BRCA1 i BRCA2 mutirane gene. Ovo govori u prilog tome da su i neki drugi geni odgovorni za naslednu, ali i stečenu predispoziciju nastanka ove bolesti.
Pokazalo se da je karcinom dojke koji nastane kod žena koje nose u sebi BRCA 1 mutaciju, najčešće hormonski negativan, nema progesteronskih receptora i slabo je osetljiv na ciljanu terapiju. Ovo znači da su ovi tumori dojke malignije prirode i obično imaju nešto lošiju prognozu.
Vršenje testiranja na BRCA1 i BRCA2 mutacije opravdano je kod žena koje imaju genetsko opterećenje, odnosno koje u porodici imaju članove koji su oboleli od tumora dojke.

Female reproductive organMenopauza, sama po sebi nije povezana sa većim rizikom za nastanak karcinoma. Međutim, učestalost javljanja maligniteta, uključujući i karcinom jajnika povećava se sa godinama starosti. Štaviše, neki od lekova koji se koriste u tretmanu postmenopauzalnih tegoba mogu da povećaju ili smanje rizik za nastanak karcinoma.

Šta izaziva karcinom jajnika?

Uzrok nastanka karcinoma nažalost još uvek nije razjašnjen. Postoji mogućnost da imate povećan rizik od nastanka karcinoma jajnika ako:

  • Kod Vaših bliskih srodnika postoji karcinom jajnika
  • Ukoliko niste nikada bili trudni
  • Imate više od 50 godina

Studije pokazuju da žene koje su rađale, dojile decu, ili koristile kontraceptivne pilule, imaju manji rizik za nastanak ovarijalnog karcinoma. Ovi faktori smanjuju broj ovulacija u životu žene, što može uticati na smanjenje rizika od ovog karcinoma. O prednostima i rizicima koje nosi upotreba kontraceptivnih pilula posavetujte se sa Vašim ginekologom.

Koji su simptomi karcinoma jajnika?

U ranom stadijumu ne postoje jasni simptomi i znaci. Prvi znak je obično uvećenje jajnika. Uzimajući u obzir lokalizaciju jajnika u karličnoj duplji, ovo uvećanje može veoma dugo ostati neprimećeno. Simptomi uznapredovalog karcinoma obuhvataju:

  • Povećanje obima abdomena (posledica nakupljanja tečnosti u trbušnoj duplji)
  • Bolovi u donjem delu abdomena i nogama
  • Smanjenje ili povećanje telesne mase u kratkom vremenskom periodu
  • Promene u pražnjenju creva i mokraćne bešike
  • Mučnina
  • Oticanje nogu.

Kako da se zaštitite od nastanka karcinoma jajnika?

Nažalost, još uvek nije utvrđen siguran način za prevenciju karcinoma jajnika, ali postoje neke mere koje se mogu preuzeti u cilju smanjenja rizika za njegov nastanak, ili omogućiti dijagnostikovanje u ranom stadijumu, kada je i najbolja prognoza. Ove mere obuhvataju sledeće:

  • Redovne ginekološke kontrole, sa ultrazvučnim pregledom organa male karlice (o učestalosti pregleda dogovorite se sa Vašim ginekologom)
  • Obavestite Vašeg ginekologa o bilo kakvom neuobičajenom vaginalnom krvarenju ili abdominalnom bolu
  • Ukoliko neko od Vaših bliskih srodnika boluje od karcinoma jajnika, obavestite Vašeg ginekologa
  • Nemojte koristiti previše talka za kožu blizu vagine
  • Izbegavajte prekomernu konzumaciju masne hrane

Nije dokazano da manji unos masti sigurno utiče na smanjenje rizika od karcinoma jajnika, ali zdrava israna sa regulisanjem unosa masnoće i drugih vrsta hranljivih materija može uticati na smanjenje rizika od razvoja mnogih hroničnih bolesti, uključujući i neke druge vrste karcinoma.

Debelo-crevo-colon-i-rectumOd sredine osamdesetih godina XX veka, postepeno se smanjuje broj obolelih, ali i dalje predstavlja veliki problem u određenim delovima sveta. Ranije mišljenje da se karcinom kolona javlja samo kod starijih osoba pokazalo se kao netačno. Sve više obolelih je mlađe od 50 godina, sa čestim postojanjem uznapredovalog oblika bolesti.

Pored skrining pregleda za karcinom kolona, koji otkriva bolest u ranom stadijumu, ovde je navedeno nekoliko preporuka koje mogu uticati na smanjenje rizika za razvoj karcinoma.

  1. Ostavite cigarete!

Pored ostalih štetnih dejstava duvanskog dima, dokazano je da kod pušača postoji povećan rizik za nastanak karcinoma kolona.

  1. Pokrenite se!

Moderno vreme donelo je manje potrebe za fizičkom aktivnošću. Fizička neaktivnost utiče i na razvoj različitih kardiovaskularnih poremećaja. Dovoljno je sat vremena umerene fizičke aktivnosti dnevno (šetnja, vožnja bicikla, trčanje) da se značajno popravi fizička izdržljivost i smanji rizik za razne bolesti modernog društva.

  1. Održavajte optimalnu telesnu težinu

Postoje određeni dokazi da smanjenje telesne težine, posebno masnih naslaga oko trbuha može smanjiti rizik od nastanka karcinoma, posebno u starijoj populaciji.

  1. Smanjite unos crvenog mesa

Mnoge studije pokazuju povezanost između ishrane crvenim mesom (posebno mesnim prerađevinama)i pojave karcinoma kolona. Takođe, nitriti koji se koriste za konzervisanje mesnih prerađevina imaju određena kancerogena dejstva.

  1. Smanjite unos prostih šećera

Povećanje upotrebe rafinisanih šećera, a posebno visoko fruktoznog kukuruznog sirupa, dovelo je do porasta broja obolelih od karcinoma kolona. Unosite više svežeg voća i povrća bogatih vlaknima koja povoljno utiču na probavu i crevnu floru.

  1. Izbegavajte antibiotike

Prekomerna neracionalna upotreba antibiotika narušava crevnu floru, što može uticati na razvoj različitih poremećaja, uključujući i razvoj malignih promena.

  1. Vitamin D

Prema nekim istraživanjima, optimalna količina vitamina D u organizmu ima povoljno dejstvo u prevenciji karcinoma kolona. Najjednostavniji način obezbeđivanja dovoljno vitamina D je svakako sunčanje, ali postoji i veliki broj suplemenata za nadoknadu ovog vitamina.

Ovi saveti ne mogu izlečiti karcinom, ali mogu uticati na smanjenje rizika za njegov nastanak

slogOsobe kojima je nedavno dijagnostifikovan tumor izložene su povećanom riziku od moždanog udara u mesecima nakon postavljanja dijagnoze tumora. Takođe, rizik od moždanog udara veći je kod osoba koje imaju agresivniji oblik tumora, ukazuje nova studija.

U ovom istraživanju učestvovali su pacijenti starosnog doba od 66 i više godina kojima je nedavno postavljena dijagnoza raka dojke, raka debelog creva, raka pluća, raka prostate ili raka gušterače.

Rizik od moždanog udara bio je najveći u prva tri meseca od postavljanja dijagnoze tumora obzirom da je intenzitet hemoterapije, terapije zračenjem i drugih tretmana obično u tom periodu najveći.

Kod pacijenata sa karcinomom pluća, karcinomom gušterače i karcinomom debelog creva, rizik od moždanog udara je bio najveći. Dok je kod pacijenata sa karcinomom dojke i prostate rizik bio najmanji, obzirom da je u vreme postavljanja dijagnoze njihov karcinom bio ograničen.

Rak povećava rizik od moždanog udara, nezavisno od drugih faktora rizika za moždani udar poput hipertenzije i dijabetesa.

stageKarcinom mokraćne bešike je najčešći maligni tumor urinarnog trakta i znatan uzrok smrtnosti od maligniteta u svetu i u našoj zemlji. Praktična, kliničko-patološka podela ovih tumora na površne i invazivne ima i prognostički značaj: površnih tumora je 80 posto i oni samo kod jedne trećine bolesnika zahvataju mišićni sloj, postajući tako invazivni, što prognozu tih bolesnika čini mnogo neizvesnijom (do 50 posto bolesnika s invazivnim karcinomom bešike razvija metastaze u toku dve godine, bez obzira na radikalno hirurško lečenje). U lečenju površnih karcinoma mokraćne bešike suveren metod je i dalje lokalna terapija instilacijama vakcine BCG, koja se koristi kako za terapiju postojećih tumora, tako i za profilaksu recidiva tumora. U lokalno napredovalim tumorima dva su pristupa danas vodeća: radikalna cistektomija s rekonstrukcijom urinarnog trakta ili očuvanje mokraćne bešike s agresivnom lokalnom terapijom i/ili sistemskom hemioterapijom. Radikalna cistektomija ostaje vodeći terapijski pristup lokalno napredovalim karcinomima mokraćne bešike, dok se kombinovani pristup, koji za cilj ima očuvanje mokraćne bešike, mora i dalje smatrati istraživačkim, pogodnim samo za selekcionisane bolesnike. Sistemska hemioterapija je jedini terapijski modalitet koji može produžiti život bolesnicima s napredovalim i metastatskim karcinomom mokraćne bešike. Standardni režim M-VAC (metotreksat-vinblastin-doksorubicin-cisplatin) poredi se poslednjih godina s kombinacijama koje sadrže nove antineoplastične agense. Profil toksičnosti novih režima je prihvatljiviji, ali za sada nema napretka u trajanju preživljavanja u poređenju sa standardnom kombinacijom M-VAC.