Karcinom kolona je vrsta maligne bolesti koja nastaje od ćelija debelog creva (kolona). Kao i kada su druge maligne bolesti u pitanju, postoje određeni faktori koji se označavaju kao zaštitni faktori. Njihovo delovanje može da doprinese smanjenju rizika za pojavu ove teške bolesti.

Koje su to grupe namirnica koje se preporučuju?

Povrće sadrži biljne materije flavonoide i karotenoide koji su prepoznati kao faktori koji mogu da doprinesu u prevenciji karcinoma. Takođe, povrće sadrži biljna vlakna koja pomažu probavu, čime se smanjuje zadržavanje potencijalno štetnih materija u crevima. Prema preporukama, pola svakog obroka bi trebalo da čini povrće.

Celo zrno žitarica takođe je bogato vlaknima. Može da se koristi u sastavu raznih vrsti hleba, muslija, kaša i drugih proizvoda. Upotreba celog zrna se preporučuje zato što se vlakna primarno nalaze u omotaču zrna, koji se ljuštenjem uklanja, pa su proizvodi od oljuštenog zrna siromašni vlaknima. Pored vlakana, celo zrno sadrži i vitamine B grupe, kao i minerale cink, bakar, gvožđe i magnezijum.

Mahunarke kao što su pasulj, grašak, sočivo, leblebija i druge sardže značajnu količinu vlakana, proteina i drugih korisnih hranljivih materija, kao što su antioksidansi, vitamin E i vitamini B grupe. Pored protektivnog dejstva na debelo crevo, mahunarke mogu da doprinesu i regulaciji nivoa holesterola i povišenog šećera.

Orašasti plodovi i semenke bogati su “dobrim” mastima, vlaknima, proteinima, antioksidansima i drugim fitonutrijentima koji mogu da pomognu u prevenciji karcinoma kolona.

Voće bogato vlaknima se takođe preporučuje u ishrani. Preporuka je da se ishrana sastoji od namirnica svih boja, što ističe važnost raznovrsne ishrane. Intenzivne boje voća vezuju se uglavnom za bogat sadržaj pigmentnih materija sa antioksidativnim dejstvom. Voće je i izvor prirodnih šećera koji mogu da budu zdraviji izbor u odnosu na rafinisane šećere i konditorske proizvode.

Svakako, sve nabrojane namirnice se već nalaze na listi preporuka za zdravu ishranu koja se i inače preporučuje. Ishrana kao deo protektivnih faktora može da doprinese smanjenju rizika, ali da li će zaista do pojave neke bolesti doći, zavisi i od drugih delujućih faktora.