Posts

Prevencija pojave karcinoma predstavlja skup različitih mera i aktivnosti koje imaju za cilj smanjenje obolevanja i, što je najvažnije, smanjenje težih posledica koje prisustvo maligne bolesti može da ima.

Preventivni faktori su svi faktori čije delovanje može da ima pozitivan uticaj u smanjenju rizika za razvoj maligne bolesti.

Različiti načini prevencije koji se istražuju uključuju uglavnom:

  • Promene u ishrani i životnim navikama
  • Izbegavanje poznatih faktora rizika
  • Tretman prepoznatih prekanceroznih stanja za koje je poznato da vremenom mogu da pređu u malignitet

Karcinom pluća i dalje predstavlja jedan od najčešćih maligniteta kod oba pola. Može da nastane od različitih ćelija koje izgrađuju pluća, pa se u zavisnosti od tipa ćelija razlikuje i tip karcinoma.

U prevenciji karcinoma pluća, kao i kod drugih bolesti važno je poznavanje faktora koji mogu da doprinesu nastanku, kao i faktora koji mogu da smanje rizik za pojavu bolesti.

Neki od faktora rizika uključuju:

  • Pušenje
  • Postojanje maligniteta kod bliskih srodnika
  • Delovanje faktora sredine (izloženost štetnim materijama u radnom okruženju ili u životnom prostoru)

S obzirom na to da ovi faktori mogu da utiču na povećanje rizika za nastanak karcinoma, izbegavanje pomenutih faktora trebalo bi da deluje povoljno u smanjenju rizika.

Od drugih faktora koji mogu da utiču na povećanje rizika ubraja se prekomerna telesna težina, način ishrane i fizička neaktivnost. Ovi faktori zajednički su za veći broj poremećaja, ne samo za karcinom. Tako, izbegavanje ili uklanjanje njihovog delovanja može imati višestruku korist.

Nepušači imaju manji rizik od pušača, a kod pušača, pored samog delovanja duvanskog dima, može da postoji razlika u odnosu na broj cigareta dnevno.

Poznavanje faktora rizika ima značajnu ulogu u prevenciji, ali, samo izbegavanje ovih faktora svakako ne znači da do bolesti sigurno neće doći. Takođe, ni izloženost ovim faktorima neće kod svih osoba sigurno dovesti do pojave bolesti, već samo ukazuje na povećan rizik za pojavu oboljenja.

Iako je pušenje na prvom mestu na listi rizika za karcinom pluća, oko 20% osoba koje umru od karcinoma pluća nikada u životu nisu bili pušači.

Pušenje svakako jeste jedan od ključnih doprinosećih faktora za nastanak ne samo karcinoma pluća, već čitavog niza različitih poremećaja i bolesti svih organa čoveka.

Međutim, postoje i drugi faktori koji mogu da izazovu bolest, a neki od najčešćih su:

  • Radon je gas koji je vodeći faktor rizika za nastanak karcinoma pluća kod nepušača. Hronična izloženost radonu značajno povećava rizik za nastanak maligniteta. Radon se normalno može naći u vazduhu, ali u minimalnoj koncentraciji. Povećana koncentracija radona može da nastane u slučaju izgradnje stambenih objekata na mestima sa prirodnim depozitima uranijuma, kada se povećava i koncentracija radona u vazduhu unutar stambenih prostorija.
  • Sekundarno pušenje takođe može da poveća rizik od nastanka bolesti povezanih sa duvanskim dimom. Iako osoba ne uvlači direktno dim iz zapaljene cigarete, udisanje vazduha zagađenog duvaskim dimom takođe povećava koncentraciju štetnih materija unutar organizma.
  • Profesionalna izloženost kancerogenim materijama kao što su azbest ili dizelna goriva je značajan faktor rizika. Godinama se radi na unapređenju zaštite u radnoj sredini, i što većem skraćenju izloženosti štetnim materijama za koje je dokazano da su povezani sa povećanim rizikom za nastanak karcinoma.
  • Aerozagađenje. Dugo je poznato da aerozagađenje iz okoline kao i unutar domaćinstva može da bude faktor rizika za nastanak karcinoma pluća.
  • Mutacije gena. Razjašnjavanje činjenica o uticaju genskih promena koje uslovljavaju nastanak i rast tumora može da pomogne u razvoju ciljanih lekova za lečenje karcinoma koje specifično deluju na određenu vrstu tumora. Na ovaj način bi se značajno povećali izgledi u lečenju svih vrsta tumora.

Iako je kod nepušača pušenje već isključeno kao jedan od najznačajnijih faktora rizika, ipak postoje dodatne preporuke, u cilju umanjenja delovanja drugih doprinosećih rizikofaktora.

Testiranje domaćinstva na prisustvo radona, izbegavanje sekundarnog pušenja i smanjenje profesionalne izloženosti kancerogenim materijama su značajne mere prevencije.

Zdrava ishrana i zdrave životne navike su značajne u cilju očuvanja zdravlja i prevencije svih oboljenja, pa tako i malignih. Savetuje se ishrana bogata svežim voćem i povrćem koje sadrži velike količine vitamina, minerala i antioksidanasa.

Kao jedan od prirodnih preparata koji može doprineti zaštiti organizma preporučujemo PRIMED 13 FORTE.

PRIMED 13 Forte je prirodan preparat, na bazi meda, medicinskih gljiva Kordiceps, Reishi i Shitake, obogaćen jezgrom semena kajsije.

PORUČITE PRIMED 13 FORTE ONLINE: PRIMED 13 FORTE

PRIMED 13 Forte se preporučuje:

  • za jačanje imunološkog odgovora organizma
  • kao pomoćno sredstvo u prevenciji i tretmanu teških bolesti
  • kod virusnih, bakterijskih i gljivičnih infekcija.