Posts

Tumori-bubrega-velikaTumor bubrega je treći po učestalosti tumor urinarnog sistema, nakon tumora bešike i prostate. Oteževajuća činjenica je ta da tumor bubrega može da naraste i do nekih 20 centimetara i da pri tome nema simptome ili su simptomi koji se jave blagi i nespecifični.  Kada bi se bolest otkrila na vreme, izlečenje je moguće u preko 80 % slučajeva tumora bubrega. U ranom otkrivanju tumora bubrega presudna je rana dijagnostika koja se omogućava preventivnim pregledima kod urologa, jednom godišnje.
Simptomi tumora bubrega su, ukoliko se jave oskudni i nespecifični, poput neobjašnjivog skoka temperature i groznice. Retko se javlja krv u mokraći.
Ultrazvukom se kao jednostavnom dijagnostičkom metodom u gotovo 100 % slučajeva može otkriti tumor bubrega. Često je dovoljan samo pregled kao uvod u dalju dijagnostiku koja podrazumeva laboratorijske analize, uzimanje podataka o pacijentu i odluku o definitivnom lečenju. Da bi se donela definitivna odluka o lečenju tumora bubrega potrebno je uraditi skener, magnetnu rezonancu i renovazografiju. tj ciljano snimanje bubrega sa kontrastom da bi se procenilo da li se radi o malignom ili benignom tumoru, kakav je odnos tumora prema krvnim sudovima. Na osnovu tih podataka se donosi odluka o vrsti operacije, da li da se obavi parcijalna operacija kada se odstranjuje samo tumor ili je potrebno odstraniti ceo bubreg sa tumorom. Olakšavajuća okolnost pri određivanju opsežnosti operacije je ta da je bubreg parni organ. Tako, i da se u slučaju malignog tumora operacijom odstrani ceo bubreg, time život pacijenta nije ugrožen, jer je život moguć i sa samo jednim ovim organom.
Ukoliko se tumor bubrega otkrije na vreme, pravovremenom hirurškom intervencijom u 80% slučajeva je moguće potpuno izlečenje, a dodatna hemioterapija i radioterapija nisu potrebne. U suprotnom, ako se sa pravovremenom dijagnozom zakasni, pri tome ne pomaže ni hirurška intervencija, kao ni radioterapija i hemoterapija.
Osim klasičnim operativnim zahvatima, tumor bubrega je moguće ukloniti i laparaskopskom hirurgijom. Na žalost, nije usamljen slučaj da hirurzi tokom operacije tumora bubrega izvade i onaj jedini funkcionalni bubreg, što znači da život pacijenta dalje nije moguć bez hemodijalize.
Tumori bubrega se u današnje vreme javljaju i zbog produženog životnog veka stanovništva. Ako se uzme u obzir da je početkom 20. veka prosečan ljudski vek bio 50, a sada je 76 godina. Porast oboljevanja od malignih bolesti može da se veže za starenje populacije, dok kod mladih to nije slučaj. Medicina se trudi da tih 30 godina produženog života bude kvalitetno i da ljudi i u starosti žive kvalitetno.
Tumori bubrega veoma često nemaju simptome. Ako pacijent dolazi na pregled zbog bola, pojave krvi u mokraći, temperature, to ponekad može da bude kasno. Zbog toga su bitni preventivni pregledi kod urologa jednom godišnje, nakon 50. godina starosti, čak i kada nema nikakvih simptoma. Jednom godišnje je potrebno uraditi ultrazvuk stomaka, urotrakta i bubrega.
Rano otkrivanje tumora bubrega je najvažniji čin u lečenju ove opake bolesti. Adjuvantna terapija, hemoterapija i radioterapija, nikad ne predstavljaju izlečenje kad se radi o tumorima bubrega, već samo zalečenje. Drugim rečima, pravovremena dijagnoza je jedina šansa za izlečenje malignog tumora bubrega.