Posts

b12Vitamin B12 pripada vitaminima B kompleksa i naziva se još i “crveni vitamin”. Budući da se u svom sastavu ima i atom kobalta, nazivaju ga još i cijankobalamin. Pripada grupi vitamina rastvorljivih u vodi i delotvoran je i u vrlo malim dozama. Jedan je od najsloženijih vitamina po svojoj hemijskog strukturi.
Gradi crvena krvna zrnca i štiti od tumora.
Danas znamo da je delovanje vitamina B12 u direktnoj vezi s aktivnostima nervnih ćelija, replikacijom DNK i nastankom supstance koja utiče na raspoloženje. Osim toga, cijankobalamin smanjuje nivo homocisteina u krvi (supstance koja može delovati kao faktor rizika na nastank bolesti srca), a primenjuje se i u lečenju depresije, neplodnosti kod žena i Kronove bolesti. Vitamin B12 formira i regeneriše krvna zrnca, a njegov nedostatak izaziva pernicioznu anemiju i neka neurološka oboljenja, što sve zajedno čini ovaj vitamin veoma bitnim. Kao poseban rezultat njegovog deficita nastaje demijelinizacija nervnih vlakana kičmene moždine, što dovodi do gubitka perifernog senzibiliteta, a u teškim slučajevima i do paralize. Vitamin B12 ima i zaštitnu ulogu od nastanka tumora, pre svega onih oblika koji nastaju usled pušenja. Budući da pušači imaju izuzetno nizak nivo vitamina B12 , kao i vitamina B9, istraživači su odlučili da ispitaju kakav efekat imaju ovi vitamini na organizam pušača. Utvrdili su da pušenje smanjuje nivo ovih vitamina pre svega u ćelijama pluća, te da dodavanje kombinacije ova dva vitamina znatno smanjuje mogućnost dobijanja kancera pluća ili bronhija. Takođe, vitamin B12 štiti organizam od raznih toksina i alergena. O ovoj ulozi ovog vitamina još uvek nema dovoljno podataka, ali je utvrđeno da on može uspešno blokirati mnoge štetne reakcije na sulfite i druge aditive iz hrane. Pomoću proteinskog sastojka želudačnog soka, takozvanog unutrašnjeg faktora “apoeritina”-vitamin B12 se apsorbuje iz tankog creva u krvotok, a iz krvotoka se doprema u različita tkiva, gde se vezuje za enzime i azotne materije gradeći različite komplekse. Funkcija vitamina B12  je tesno povezana sa vitaminom B9, jer u većini telesnih procesa oni učestvuju zajedno.
Gde se krije najređe zastupljen vitamin
Vitamin B12 ne sintetišu ni biljke ni životinje, već samo neke vrste bakterija. Na primer, mikroflora creva koja je karakteristična za varenje sintetiše vitamin B12 u neophodnim količinama. Bogati izvori cijankobalmina jesu namirnice životinjskog porekla, meso (govedina i svinjetina), riba, plodovi mora, mleko, jaja, iznutrice, fermentisani sirevi, dok ga u povrću nema. U ljudskom organizmu se deponuje u jetri (tu ga ima od 50 do 90% ukupne količine u organizmu).
Optimalne količine
Preporučeni dnevni unos kobalamina iznosi 2-3 mikrograma dnevno, a pojačan unos od 4 mikrograma dnevno se preporučuje trudnicama i dojiljama. Takođe, veći unos se savetuje vegeterijancima i veganima, koji ne konzumiraju namirnice životinjskog porekla. Starije osobe bi trebale da unose 10-25 mikrograma vitamina B12 u organizam dnevno. Trebalo bi da se kombinuje sa kalcijumom da bi organizam imao stvarne koristi od njega. Hipovitaminoza je retka i javlja se kod vegeterijanaca koji godinama ne konzumiraju meso i druge životinjske proizvode.