Posts

Ultrazvuk i mamografija su dva najčešća pregleda koja se rade kod žena u cilju vizualizacije tkiva dojke.

Ovim pregledima dobijaju se važne informacije o izgledu tkiva dojke i mogu da se uoče različite promene njene građe. Ukoliko se pregledom utvrdi postojanje neke promene unutar tkiva, u zavisnosti od vrste promene, lekar će odrediti koje bi mere dalje trebalo preduzeti u cilju praćenja ili dodatne dijagnostike.

Da li će se raditi ultrazvuk ili mamografija zavisi od više faktora, kao što je građa dojke, godine starosti, pozitivna porodična anamneza za bolesti dojke i dr. Nekada se kombinuju obe vrste pregleda, čime se povećava verovatnoća otkrivanja promena.

Redovni pregledi dojke, kao i ginekološki pregledi su veoma važni u svim starosnim dobima žene. Preventivnim pregledima može da se otkrije postojanje različitih poremećaja koji ne moraju da budu maligne prirode, ali, s obzirom na ozbiljnost malignih promena, njihovo rano otkrivanje je jedan od najvažnijih razloga zašto je važno da se ovi pregledi rade redovno.

Preporuke koje se tiču učestalosti pregleda mogu da se razlikuju u odnosu na godine starosti i postojanje faktora rizika koji se uzimaju u obzir.

S obzirom na to da je sa ranim otkrivanjem bolesti povećava mogućnost uspešnijeg tretmana, svaki slučaj otkriven u početnoj fazi je veoma važan u ukupnom smanjenju posledica koje postojanje karcinoma dojke može da ima.

Otkrivanje karcinoma dojke u ranoj fazi je jedan od veoma značajnih faktora u postizanju što uspešnijeg tretmana ove bolesti.

Redovni pregledi i skrining testovi su najbolji način za postizanje rane dijagnoze bolesti. Učestalost i vrsta testova koji će da budu sprovedeni određuje se u odnosu na uzrast žene i poznate faktore rizika ukoliko oni postoje.

Šta su skrining testovi?

Skrining testovi predstavljaju testove koji se vrše kod ljudi koji nemaju simptome bolesti, u cilju otkrivanja bolesti u ranoj asimptomatskoj fazi.

Skrinigom se karcinomi dojke češće otkrivaju u početnoj fazi, kada je prisutna tumorska masa lokalizovana samo u tkivu dojke, bez proširenja na okolna tkiva i organe.

Kada se govori o faktorima rizika, određeni rizik postoji kod svih žena, ali, u zavisnosti od dodatnih faktora, kao što su godine, ranije prisustvo maligniteta, postojanje karcinoma dojke kod bliskih srodnika i dr. taj rizik može da bude manji ili veći.

Samopregled dojke je važan za uočavanje nekih promena koje mogu da ukažu na postojanje problema. Ove preglede žene bi trebalo redovno da obavljaju, u istoj fazi ciklusa, na isti način, svakog meseca. U toku samopregleda žena obraća pažnju na postojanje promena u izgledu kože dojke, bradavice, postojanje vidljivih ili promena koje se osećaju pod prstima (čvorići). Ovi pregledi su veoma važni, ali ne bi trebalo da budu jedina preventivna mera, zato što je moguće da se ne primete promene malih dimenzija.

Ultrazvuk i mamogram daju mogućnost vizualizacije celokupnog tkiva dojke. U zavisnosti od uzrasta žene i drugih faktora koje lekar procenjuje bira se način pregleda, a obe ove metode daju dobre informacije o stanju dojke i omogućavaju detekciju promena građe.

Ukoliko se u toku pregleda utvrdi postojanje neke promene unutar tkiva dojke, lekar će odlučiti da li je potrebno da se urade dodatni pregledi i koji, u cilju identifikacije prirode prisutne promene.

karcinom dojke u trudnoci

Kada se karcinom dojke pojavi kod trudnica, često se dijagnostikuje u kasnijoj fazi nego što bi to bilo kod žena koje nisu u drugom stanju. Takođe je i veća verovatnioća da se proces proširio na limfne čvorove. Hormonske promene tokom trudnoće čine grudi žene većim, osetljivijim i otečenim, što otežava da žena ili lekar primete čvorić dok ne postane prilično veliki.

Drugi razlog zbog koga je teško rano otkrivanje karcinoma dojke tokom trudnoće je taj da u trudnoći tkivo dojke postaje gušće. Gusto tkivo dojke može da sakrije početni stadijum karcinoma na mamografu. Takođe, rane promene uzrokovane karcinomom mogu se lako pomešati sa normalnim promenama koje nastaju u trudnoći. Kasno postavljanje dijagnoze ostaje jedan od najvećih problema kod karcinoma dojke u trudnoći.

Ako trudnice napipaju čvorić ili primete bilo kakve promene u dojkama, moraju se javiti lekaru. Ako lekar ne želi da proveri status dojki mamogramom, treba pitati  o drugim vrstama pregleda ili da se potraži drugo mišljenje. Sve sumnjive promene na dojkama treba biopsijom proveriti  pre nego što se potvrdi da su te promene normalna reakcija tkiva u trudnoći.

Mamogram može otkriti većinu karcinoma dojke u početnom stadijumu tokom trudnoće, i smatra se da je metoda prilično bezbedna tokom trudnoće. Količina zračenja potrebno za mamografiju je mala. Snop zračenja fokusiran je na grudi, tako da većina njih ne dolazi do drugih delova tela. Za dodatnu zaštitu, poseban štit preko donjeg dela trbuha da se materica zaštiti od zračenja. Ipak, naučnici ne mogu da budu sigurni o efektima, čak i veoma male doze zračenja, na plod.

Čak i za vreme trudnoće, rano otkrivanje je važan deo zdravlja dojke. Razgovarajte sa svojim lekarom o pregledu grudi i koje je najbolje vreme za sledeću mamografiju. Kao i u svim slučajevima, ako napipate čvorić ili promene u vašim grudima, obavestite odmah svog lekara.

Ako se karcinom dojke otkrije u trudnoći, preporuke za lečenje zavise od stvari kao što su:

  • Veličine tumora
  • Lokacije tumora
  • Da li se karcinom proširio i koliko
  • Koliko je odmakla trudnoća
  • Šta žena preferira

Lečenje trudnica sa karcinomo dojke ima isti cilj kao i lečenje drugih žena – kontrola rasta karcinoma i sprečavanje daljeg širenja. Ali dodatna briga o zaštiti ploda koji napreduje otežava tretman pacijentkinja sa karcinomom dojke.

abnormalan mamogram

Abnormalan nalaz na mamogramu može da unese paniku u život žena, Neke od tih vizuelizovanih promena su benigne, neke su normalan proces starenja organizma, dok su pojedine sumnjive i zbunjujuće i zahtevaju detaljnija ispitivanja.

Tri najčešća promene na mamogramu, koje radiolozi žele dodatno da ispitaju i provere su:

  • Nova izraslina
  • Asimetrična gustina – (tkivo dojke ne izgleda isto u obe dojke)
  • Novonastale kalcifikacije (male bele tačkice)

Za prve dve promene bi trebalo uraditi dodatni snimak i ultrazvučno snimanje da se ustanovi da li je promena ispunjena tečnošću ili je čvrsta i da bi se stekao bolji uvid u oblik. Promene koje su nepravilne ili zvezdaste su zabrinjavajuće.

Za tumačenje kalcifikacija bi trebalo imati posebne stavove o uvećanju koji mogu da pomognu da se utvrdi da li su promene normalne ili sumnjive. Većina kalcifikacija su normalne pojave i povezane su  sa starenjem – nisu posledica uzimanja previše kalcijuma.

Ako Vam lekari kažu da ponovite snimak za 6 meseci, to znači da pretpostavljaju da je promena benigna. Međutim, ako ne želite da čekate 6 meseci imate pravo da tražite drugo mišljenje.

Uporedo lekar treba uraditi i fizički pregled grudi da bi bili sigurni da promena nije opipljiva. Zapamtite ključna stvar kod mamograma je da on treba da pronađe lezije rano i dok su suviše male da bi se osećale pod prstima.

Ukoliko postoje manje, ali sumnjive promene na mamogramu zahteva se biopsija. Rade se stereotaksijska biopsija i Core biopsija. Ovaj način biopsije se pokazao pouzdanim kao i hirurška biopsija, ali je mnogo manje invazivna.

Drugi način da se uradi biopsija je uz vizuelizaciju ultrazvukom – to je ponekad lakša varijanta jer dojka ne mora da bude komprimovana. Većina mamografskih promena, osim kalcifikacija, mogu se identifikovati na ultrazvuku.

DojkaRak dojke je najčešće maligno oboljenje kod žena o kojem se još ne zna dovoljno, pa njegovo otkrivanje i lečenje otežavaju brojne predrasude.

I Žene koje u porodici nemaju obolele od raka dojke su u malom riziku da i same obole od ovog raka

Više od 75% žena sa rakom dojke nema pozitivnu porodičnu anamnezu, odnosno rak u porodici. Ipak, žene koje imaju majku ili sestru sa rakom dojke imaju od dva do četiri puta veći rizik da obole.

II Uzimanje estrogena uzrokuje rak dojke

Nema potvrda da estrogen u antibebi pilulama i onaj koji se daje kao supstituciona terapija kod žena posle menopauze uzrokuju rak dojke. Ali, ako rak već postoji, estrogen može da stimuliše njegov rast.

III Mamografija je bolna i može da našteti dojci

Tokom mamografskog pregleda dojka je potisnuta, ali to nije ni štetno za dojku ni bolno. Oseća se samo nelagodnost, ali ako se mamografija radi posle menstruacije, nelagodnost je manja jer je tada dojka manje osetljiva.

IV Odstranjivanje cele dojke bezbednije je od segmentne mastektomije i zračenja

Procenat preživljavanja je isti za pacijentkinje koje su imale poštednu operaciju na dojci kao i kod žena koje su imale totalnu ili modifikovanu radikalnu mastektomiju.

V Ženama koje imaju bogatu porodičnu anamnezu ne bi trebalo da se radi poštedna operacija dojke koja čuva većinu tkiva

Pozitivna porodična anamneza nije kontraindikacija za poštednu operaciju. Odluka o tome zavmamoisi od stadijuma bolesti i telesne građe. Da bi se uradila poštedna operacija, dojka mora biti dovoljno velika da se izvadi tumor i deo tkiva oko tumora.

VI Ako se jednom odstrane limfni čvorovi iz pazuha, ruke će uvek oticati

Neke žene imaju otok na ruci na strani gde im je rađena operacija. Ukoliko je operacija bila manje radikalna i žena se posle operacije pridržava uputstva lekara o radu sa rukom, otoci će biti ređi.

VII Zračna terapija gori i uništava kožu u predelu dojke

Iks – zraci koji se koriste za zračenje dojke mogu prouzrokovati privremeno crvenilo kože slično opekotinama od sunca. To se može smiriti mazanjem hidratantnih krema.

VIII Žene koje su zračene ne treba da imaju blizak fizički kontakt s familijom i prijateljima jer mogu da ih ozrače

Iks – zraci koji se koriste za tretman dojke ne zadržavaju se u telu, tako da žena koja je bila na zračenju ne treba da izbegava druge ljude.

IX Žena koja je lečena od raka dojke treba da izbegava trudnoću

Žene koje su izlečene i koje više nisu na tretmanu ne moraju da izbegavaju trudnoću. Uspešna trudnoća može da se desi čak i kod žena kod kojih se jedan režanj za rekonstrukciju dojke uzima sa trbuha.

X Hemioterapija se daje samo ženama kod kojih se rak dojke raširio

Hemioterapija se daje i ženama sa rakom dojke u ranoj fazi. To obično povećava šanse za preživljavanje i smanjuje mogućnost ponovnog javljanja bolesti. Hemioterapija se daje i pre operacije da bi se smanjila veličina tumora.