sk_1_4Na koži se tokom života javljaju razne, mahom dobroćudne izrasline, čiji raspored i broj variraju od osobe do osobe. Najčešće je reč o keratozama, mladežima, fibromima, papilomima i bradavicama virusnog porekla. Strah od toga da je svaka ova izraslina put ka najgorem scenariju, ili, s druge strane, ignorisanje i neodgovorno ophođenje prema uočljivim promenama na koži – nisu dobri modeli ponašanja.
Neke promene na koži, pigmentovane ili ne, mogu biti rizične po zdravlje, te stoga lekari preporučuju redovne kontrole.
Keratoze izazivaju sunčevi zraci
Najčešće promene na koži jesu keratoze, koje mogu biti seboroične i aktinične. I jedne i druge se javljaju kod starijih osoba, mada u poslednje vreme i kod mlađih ljudi, jer se mnogi od njih nekontrolisano izlažu sunčevim zracima ili preterano idu u solarijum.
Seboroične keratoze se javljaju uglavnom na licu, leđima, stomaku, ispod grudi kod žena i kosmatom delu glave. U početku su blago izdignute iznad nivoa kože, žućkaste ili svetlobraon, a kasnije postaju tamnobraon ili crne. Površina im je hrapava i često pokrivena ljuspom koja se lako skida. Stalno se pojavljuju nove promene, tako da jedna osoba može imati na desetine čak i stotine njih. Ove promene se mogu lako otkloniti tečnim azotom ili elektrokoagulacijom.
Aktinične keratoze (solarne ili senilne) češće se javljaju kod osoba starije životne dobi, svetle kože i svetlih očiju. Javljaju se i kod osoba koje su se tokom života dosta izlagale sunčevim zracima. Promene nastaju kao posledica hroničnog dejstva UV zraka sa kumulativnim dejstvom. Ove promene ne nastaju od skorašnjeg izlaganja suncu, već od sunčanja kom su pacijenti bili izloženi tokom detinjstva, pa do starijeg životnog doba. Najčešće se pojavljuju na nosu, čelu, obrazima, ušnim školjkama, šakama, temenu glave kod ljudi koji nemaju kosu. Vide se kao beličasto-žućkaste ljuspice, a promene su prečnika od tri-četiri milimetara do jednog centimetra. Tokom vremena pojedinačne promene se povećavaju i povećava se i njihov broj. Oko 20% njih se godinama transformišu u maligni tumor kože. Porast pojedinačne promene, infiltracija, stvaranje ulceracije (ranice), i crvenila okolne kože znaci su koji ukazuju na malignu alteraciju , pa ih treba lečiti na vreme. Terapija se sprovodi tečnim azotom, a postoje i kreme za lokalnu primenu.
Fibromi se lako uklanjaju
Pored keratoza, česte promene na koži su i sitne fibromske izrasline. One se uglavnom pojavljuju na vratu, ispod pazuha ili na preponama, ali se mogu javiti i na drugim delovima tela. Mogu biti boje kože, svetlobraon, ali i tamnobraon. Pretežno su promera od jednog do dva milimetara, mada nije neobično da izrastu i do veličine 1 cm, pa čak i više. Ove izrasline treba ukloniti, a uglavnom se to radi elektrohirurškim putem. Vremenom se pojavljuju nove promene, ali one koje su uklonjene se uglavnom ne obnavljaju. Brojčano ih može biti jako malo, mada se mogu pojaviti i u velikom broju, na desetine ili stotine.