Maligna bolest može da zahvati bilo koji organ našeg organizma, uključujući i krvni sistem. I Limfom i leukemija predstavljaju malignitete koji nastaju od ćelija imunološkog sistema, ali se razlikuju po uticaju na organizam.

Glavna razlika između ove dve vrste maligniteta je to što se leukemija razvija od ćelija krvi i kostne srži, dok se limfomi najpre razvijaju na nivuo limfnih čvorova. Iako postoje sličnosti, poreklo, uzrok, simptomi, tretman i prognoza ove dve bolesti se razlikuje.

Leukemija je maligna bolest ćelija kostne srži koja uočičajeno zahvata bele krvne ćelije (leukocite). Postoji nekoliko vrsti leukemije, u zavisnosti od vrste leukocita od kojih potiču i brzine razvoja: akutna limfocitna leukemija (ALL), hronična limfocitna leukemija (CLL), akutna mijeloidna leukemija (AML), hronična mijeloidna leukemija (CML), hronična mijelomonocitna leukemija (CMML). Hronična leukemija se sporije razvija, za razliku od akutne koja uglavnom nastaje naglo i brzo se razvija. Leukemija se može razviti i kod dece i odraslih, zavisno od tipa.

Limfom takođe nastaje od ćelija imunološkog sistema i zahvata limfne čvorove i limfocite. Dve glavne vrste limfoma su Hodgkin i non-Hodgkin limfom. Non-Hodgkin lifom se češće javlja, a obe vrste mogu da nastanu kod osoba svih uzrasta.

Simptomi ove dve vrste maligniteta se takođe razlikuju.

Hronična leukemija sporo napreduje, pa se nekada u sklopu rutinskih analiza prvo posumnja na postojanje problema. Mogući simptomi uključuju oticanje jetre, slezine i limfnih čvorova, krvarenje i lako (nekada spontano) nastajanje modrica i druge simptome u zavisnosti od tipa leukemije.

Akutna leukemija karakteriše se brojnijim simptomima koji se brzo razvijaju. Obično su prisutni povišena temperatura, letargija, pojava modrica ili krvarenja, bol u kostima (posebno duž kičme i dugih kostiju), uvećanje jetre, slezine i limfnih čvorova, bol u mišićima, anemija, kratak dah, produženo menstrualno krvarenje kod žena.

Simptomi Hodgkinovog limfoma u ranoj fazi mogu da budu povišena temperatura, noćno znojenje i mršavljenje. Kasnije se mogu javiti i drugi simptomi: uvećanje limfnih žlezdi, osip po koži, bol u zahvaćenim limfnim čvorovima nakon konzumiranja alkohola, problemi sa dijafragmom (otežano disanje, bol u grudnom košu, bol u stomaku, ramenu). Kako bolest napreduje, mogu da se jave i problemi sa kostima, kostnom srži, plućima i jetrom, a u retkim slučajevima može da zahvati mozak i nervni sistem.

Non-Hodgkin limfom se manifestuje uglavnom uvećanjem limfnih čvorova koje počinje obično u predelu dijafragme, a izraženost zavisi od stadijuma bolesti. Drugi simptomi mogu da uključuju opšti osećaj lošeg stanja, a sa napredovanjem bolesti mogu da se jave simptomi od strane pluća, jetre, bubrega i drugih organa.

Svakako, ukoliko postoji neki ili više navedenih simptoma, lekar će odrediti koje analize je potrebno da se odrade u cilju utvrđivanja uzroka njihovog postojanja i postavljanja dijagnoze. Kao I kod drugih tipova malignih bolesti, rano otkriveni slučajevi mogu da imaju veće mogućnosti za uspešniji tretman i bolju prognozu. Mogućnost tretmana kao i metode koje se preduzimaju zavise od stadijuma, vrste maligne bolesti, opšteg stanja pacijenta i drugih pridruženih poremećaja, što sve nadležni lekar uzima u obzir.

Štitasta žlezda je smeštena u prednjem delu vrata koja proizvodi hormone veoma važne za normalno odvijanje različith procesa u organizmu. Tireoidni hormoni utiču na proizvodnju energije i toplote, pomažu održavanju funkcije mišića, srca, mozga i ostalih organa.

Karcinom štitaste žlezde nastaje nekontrolisanom deobom njenih ćelija. Postoji nekoliko vrsti karcinoma štitaste žlezde: papilarni, folikularni, medularni i anaplastični. Mogućnost tretmana i prognoza oboljenja u velikoj meri zavisi od tipa karcinoma.

Čvorić u tkivu štitaste žlezde različite veličine koji se može napipati u najvećem broju slučajeva je benigne prirode. Manji čvorići uglavnom nisu vidljivi golim okom, dok ne narastu do većih dimenzija. Čvorići se mogu primetiti ultrazvučnim, CT pregledom ili nekom drugom vizualizacionim metodom. Kod prisustva čvorića benigne prirode koji ne daju nikakve simptome, lekar može preporučiti povremeno praćenje stanja, kako bi se po potrebi sproveo neki oblik tretmana ovog problema.

Znaci na koje treba obratiti pažnju

  • Čvorići na vratu koji rastu, posebno ukoliko se primeti brže povećanje njihove dimenzije trebalo bi ispitati.
  • Pojava bola u prednjem delu vrata, u predelu štitaste žlezde koji se može širiti prema ušima.
  • Hronična promuklost i kašalj, bez nekog drugog očiglednog uzroka.
  • Problemi sa udisanjem ili gutanjem

Postojanje ovih tegoba ne znači sigurno prisustvo malignog procesa, ali svakako ukazuje na potrebu da se ispita njihova priroda i uzrok nastanka.

U zavisnosti od prisutnih tegoba i njihove izraženosti, lekar će odrediti koje analize i preglede je potrebno uraditi u cilju postavljanja dijagnoze i na osnovu rezultata preporučiti odgovarajući tretman.

Karcinom kolona je vrsta maligne bolesti koja nastaje od ćelija debelog creva (kolona). Kao i kada su druge maligne bolesti u pitanju, postoje određeni faktori koji se označavaju kao zaštitni faktori. Njihovo delovanje može da doprinese smanjenju rizika za pojavu ove teške bolesti.

Koje su to grupe namirnica koje se preporučuju?

Povrće sadrži biljne materije flavonoide i karotenoide koji su prepoznati kao faktori koji mogu da doprinesu u prevenciji karcinoma. Takođe, povrće sadrži biljna vlakna koja pomažu probavu, čime se smanjuje zadržavanje potencijalno štetnih materija u crevima. Prema preporukama, pola svakog obroka bi trebalo da čini povrće.

Celo zrno žitarica takođe je bogato vlaknima. Može da se koristi u sastavu raznih vrsti hleba, muslija, kaša i drugih proizvoda. Upotreba celog zrna se preporučuje zato što se vlakna primarno nalaze u omotaču zrna, koji se ljuštenjem uklanja, pa su proizvodi od oljuštenog zrna siromašni vlaknima. Pored vlakana, celo zrno sadrži i vitamine B grupe, kao i minerale cink, bakar, gvožđe i magnezijum.

Mahunarke kao što su pasulj, grašak, sočivo, leblebija i druge sardže značajnu količinu vlakana, proteina i drugih korisnih hranljivih materija, kao što su antioksidansi, vitamin E i vitamini B grupe. Pored protektivnog dejstva na debelo crevo, mahunarke mogu da doprinesu i regulaciji nivoa holesterola i povišenog šećera.

Orašasti plodovi i semenke bogati su “dobrim” mastima, vlaknima, proteinima, antioksidansima i drugim fitonutrijentima koji mogu da pomognu u prevenciji karcinoma kolona.

Voće bogato vlaknima se takođe preporučuje u ishrani. Preporuka je da se ishrana sastoji od namirnica svih boja, što ističe važnost raznovrsne ishrane. Intenzivne boje voća vezuju se uglavnom za bogat sadržaj pigmentnih materija sa antioksidativnim dejstvom. Voće je i izvor prirodnih šećera koji mogu da budu zdraviji izbor u odnosu na rafinisane šećere i konditorske proizvode.

Svakako, sve nabrojane namirnice se već nalaze na listi preporuka za zdravu ishranu koja se i inače preporučuje. Ishrana kao deo protektivnih faktora može da doprinese smanjenju rizika, ali da li će zaista do pojave neke bolesti doći, zavisi i od drugih delujućih faktora.

Karcinom prostate razvija se unutar tkiva prostate. Prostata je mala žlezda zadužena za stvaranje semene tečnosti. Smeštena je ispod mokraćne bešike muškarca i u bliskom je odnosu sa mokraćnom cevi.

Karcinom prostate je česta maligna bolest kod muškaraca. Kao i drugi karcinomi, karcinom prostate počinje malignom promenom ćelija koje se dalje umnožavaju i formiraju tumorsku masu. Kako karcinom raste, tako dolazi do širenja prema drugim tkivima, a kada se proširi i na udaljenija mesta u telu, to se označava kao pojava metastaza.

Karcinom prostate može da se uvećava različitom brzinom. Nekada jako sporo napreduje i dugo ne daje nikakve simptome.

Simptomi i znaci koji mogu da postoje uključuju:

  • Učestalo mokrenje
  • Otežano započinjanje ili zaustavljanje mlaza urina
  • Isprekidan ili slab mlaz urina
  • Pojava krvi u urinu ili semenoj tečnosti
  • Nelagodnost u toku mokrenja ili ejakulacije
  • Bol u donjem delu leđa ili maloj karlici i kukovima, koji se obično javlja kod uznapredovalog karcinoma koji se širi u okolna tkiva.

Ovi simptomi mogu da ukazuju i na druge probleme sa prostatom ili mokraćnim organima. Zato je važno blagovremeno sprovesti odgovarajuće preglede i analize, kako bi se utvrdio tačan uzrok i u skladu sa tim sproveo odgovarajući tretman. Od drugih uzroka pomenutih simtoma najčešće se pominju benigno uvećanje prostate, upala prostate i mokraćnih puteva i organa.

Karcinom mokraćne bešike je vrsta maligne bolesti koja se razvija unutar mokraćne bešike. Za razliku od nekih drugih maligniteta, karcinom mokraćne bešike se češće otkriva u ranijim stadijumima razvoja.

Pojava krvi u urinu je jedan od ranih znakova koji može biti prisutan kod karcinoma mokraćne bešike.

Može da bude različitog intenziteta. Kod nekih osoba prisutna je minimalna količina krvi koja ne vizuelno ne menja izgled urina, ali se analizom urina može dokazati. Krv u urinu nekada može da se javlja povremeno, u toku jednog dana može biti prisutno, dok se narednog dana ili više uzastopnih dana ne mora javiti. Obično, u ranoj fazi, kada je karcinom mali i ograničen samo na zid mokraćne bešike, krvarenje nije praćeno bolom i drugim simptomima.

Prisustvo krvi u urinu nije siguran znak malignog procesa. Ukoliko se javi, neophodno je ispitati i druge moguće uzroke kao što su urinarna infekcija ili prisustvo kamenčića u mokraćnim putevima.

Drugi simptomi i znaci obuhvataju:

  • Promene u ritmu pražnjenja bešike u smislu veće učestalosti
  • Bol ili osećaj pečenja pri mokrenju
  • Urgencija (osećaj neodložnog mokrenja)
  • Otežano mokrenje i slab mlaz urina
  • Često noćno mokrenje

Ovi simptomi takođe mogu da budu, a uglavnom i jesu simptom urinarne infekcije, prisutnog peska ili kamenčića u mokraćnim putevima ili, kod muškaraca, benignog uvećanja prostate. Svakako, trebalo bi pažljivo ispitati njihovo postojanje i moguće uzroke kako bi se blagovremeno sproveo tretman.

U kasnijoj fazi, kako karcinom napreduje, i ukoliko dođe do širenja na okolna ili udaljenija tkiva i organe, mogu da se jave:

  • Nemogućnost mokrenja
  • Bol u donjem delu leđa, obično sa jedne strane
  • Gubitak apetita i mršavljenje
  • Osećaj umora i malaksalosti
  • Otoci nogu
  • Bol u kostima

Takođe, ni ovi simptomi nisu specifični za postojanje karcinoma mokraćne bešike. Mogu da budu prisutni i kod drugih malignih, ali i benignih problema, pa je važno daljim pregledom utvrditi tačan uzrok.

Nakon postavljanja dijagnoze, u odnosu na vrstu i stadijum karcinoma, kao i opšte stanje pacijenta, lekar će izabrati neku od dostupnih metoda za lečenje. Kako se karacinom mokraćne bešike češće otkriva u ranijoj fazi, to povećava mogućnost za uspešnije lečenje.