Maligne bolesti predstavljaju veliku grupu oboljenja koja mogu da se razviju bilo gde u organizmu, na bilo kom organu.

Jedinstveni uzrok malignih bolesti do danas još uvek nije otkriven. Postoji veliki broj identifikovanih faktora rizika za koje je potvrđeno da mogu da doprinesu povećanju rizika za razvoj maligne bolesti. Međutim, samo prissutvo faktora rizika ne znači sigurnu pojavu bolesti. Na pojavu maligne bolesti značajnu ulogu ima međusobni uticaj različitih faktora rizika (spoljašnji faktori, faktori nasleđa, genetski faktori).

Karcinom nastaje nekontrolisanom deobom ćelija bilo gde u telu. To znači da bilo koja grupa ćelija koja izgubi konrolu nad deobom može da dovede do nagomilavanja ovih “ćelija sa greškom” koje daljim umnožavanjem dovode do formiranja tumora. U ovom procesu značajnu ulogu ima imunološki sistem. Ukoliko imunološki sistem normalno funkcioniše, u stanju je da određeni broj izmenjenih ćelija koje se normalno stvaraju svakodnevno, ukloni i na taj način onemogući njihovo nakupljanje.

Tipični simptomi karcinoma se uglavnom kasno javljaju, u uznapredovaloj fazi, kada su mogućnosti za uspešno lečenje znatno smanjene. Ukoliko postoje u ranoj fazi, uglavnom su nespecifični, pa je teško da se posumnja na malignitet, već se uglavnom povezuju sa nekim drugim uzrocima.

Postoji preko 200 vrsta malignih bolesti. Prema poreklu, razlikuju se karcinomi (nastaju od epitelnih ćelija), sarkomi (nastaju od ćelija vezivnog tkiva), limfomi (nastaju od ćelija limfnog sistema), leukemije (poreklo od ćelija krvi).

Maligne bolesti karakteriše pojava metastaza. Tako, razlikujemo primarni tumor, na mestu na kome dolazi do primarnog nakupljanja malignih ćelija, i sekundarni ili metastatski tumor, koji se može razviti na udaljenim mestima u organizmu. Nekada se prvo otkrije metastatski tumor, pa tek istraživanjem pronađe mesto primarnog tumora.

Prognoza toka i ishoda maligne bolesti može da se značajno razlikuje. Veoma važan faktor u proceni mogućnosti za lečenje je stadijum bolesti. Od toga zavisi da li je moguće operativno ukloniiti tumor ili će se izabrati neka druga metoda tretmana. Takođe, na tok lečenja mogu da utiču i opšte zdravstveno stanje pacijenta, kao i prisustvo drugih oboljenja i poremećaja.

O kojoj god vrsti maligne bolesti da je reč, sigurno je da se radi o veoma ozbiljnom problemu koji zahteva ozbiljan pristup u cilju što efikasnijeg tretmana što ranije, kako bi se povećale šanse za uspešno lečenje.

woman with pink cancer awareness ribbon

Karcinom dojke spada u najčešće maligne bolesti kod žena kako u svetu tako i u Srbiji. Svake godine se dijagnostikuje oko 4 000 novoobolelih slučajeva. Karcinom je i vodeći uzrok smrti među malignim tumorima kod žena, a može biti u potpunosti izlečiv ako se otkrije na vreme. Masovnom oboljevanju od ove bolesti doprinosi slaba informisanost žena i neredovni preventivni pregledi.

Ko ima veći rizik da oboli?

U povećanom riziku da obole od karcinoma dojke su one žene koje imaju genetsku predispoziciju, tj koje su u porodici imale majku, baku, tetku koja je bolovala od karcinoma dojke, osobe koje su prvu menstruaciju dobile pre 12. godine, žene kod kojih je menopauza nastupila posle 54. godine, kao i žene koje do 30. godine nisu rađale.

Kako prepoznati karcinom?

Ukoliko primetite promenu boje kože, neravninu kože u vidu ispupčenja ili udubljenja, otok, kvržicu koja nije bolna,uvučenu bradavicu, gnojni ili sukrvičavi sicedak iz bradavice postoji mogućnost da je u pitanju tumorska promena. Naravno nije svaka nepravilnost na koži potencijalni tumor, već ukazuje da treba nastaviti sa pregledima vizuelizacije kao što je ultarzvuk dojke i mamografija.Do tačne dijagnoze se dolazi nakon punkcijske biopsije i citološlke obrade.

Pored svih medicinskih metoda koje su danas dostupne za dijagnozu i rano otkrivanje karcinoma, ne treba zaboraviti osnovne stvari koje svaka žena bez puno umeća i vremena može da uradi. Tu pre svega mislimo na redovne sistematske pregledime, očuvanje i poboljšanje imuniteta, zdravu ishranu i samopregled.

Samopregled zauzima posebno mesto u prevenciji i ranom otkrivanju karcinoma dojke.Ovaj pregled treba da uradi svaka žena jednom mesečno.

Kako izgleda samopregled?

Kod žena koje imaju menstruaciju pregled se vrši u drugoj nedelji tj 7.-10. dana od početka ciklusa. Prilikom izvodjenja pregleda poseban akcenat staviti na gornji spoljašnji kvadrant dojke prema pazušnoj jami jer je to često predilekciono mesto za razvoj karcinoma.

                                                                      Samopregled se sastoji iz 6 faza:

1.Faza: U kupatilu

Pod tušem uz podignutu jednu ruku iznad glave kružnim pokretima prstiju sistematski opipati sve delove dojke. Ne koristiti same vrhove prstiju već samo njihove zavrsetke i pri pipanju obratiti pažnju na postojanje zadebljanja, čvorića i sl.Desnom rukom pregledati levu dojku i obrnuto.

 

2.Faza: Pred ogledalom

Postavite ruke na bokove i čvrsto ih pritiskajući pokušajte da zategnete grudne mišiće na kojima leže dojke. Istovremeno u ogledalu posmatrajte dojke, obratite pažnju na postojanje asimetričnih promena na dojkama u smislu, ispupčenja,ulegnuća, uvlačenja bradavice.

 

3. Faza: Pred ogledalom

Podižući polagano ruke iznad glave,tragajte za napred navedenim promenama, čije podizanje podizanje ruku potencira promene na koži i bradavicama, pa postaju lakše uočljive.

 

 

4.Faza: Ležeći položaj

Da bi najbolje pregledali desnu dojku, legnite i postavite jastuk pod desnu lopaticu i istovremeno podignite desnu ruku iznad glave, to mogućava da se dojka rasprostre po većoj površini grudnog koša, pa je najtanja i najlakša za pregled. Ponoviti pregled i na drugoj strani.

 

5.Faza: Ležeći položaj

Prilikom pipanja desne dojke koristite vrhove prstiju leve ruke,sa kružnim pokretima, počevši od periferije dojke prema bradavici, najbolje kao kretanje kazaljke na satu. Obratite pažnju na ulegnuća i čvoriće.Zadebljinje tkiva na bazi dojke u obliku ruba je normalna pojava. Ponovite pregled leve dojke sa desnom.

 

 

6.Faza: Ležeći položaj

Na kraju pregleda nežno stisnite bradavice obe dojke,radi eventualnog otkrića iscedka ili sukrvice.

 

Zašto je važno da pregledate vaše dojke?

Sigurno je da će jedna od 10 žena verovatno oboleti od karcinoma dojke. Prema tome,redovnim samopregledom svakog meseca u stanju ste da otkrijete svaku promenu i tumor u dojci u najranijem stadijumu. Ne zaboravite da je mogućnost izlečenja rano otkrivenih karcinoma dojki više od 85%.

faktori rizika

Faktor rizika je svaki činilac iz spoljašnje ili unutrašnje sredine koji svojim uticajem može povećati rizik za nastanak neke bolesti. Kao i kada je bilo koja bolest u pitanju, za različite karcinome postoje zajednički faktori rizika, kao i neki specifični faktori koji povećavaju rizik za razvoj određenog tipa maligne bolesti.

Kod odraslih mladih osoba, velliki broj karcinoma može se povezati sa uticajem faktora sredine, kao što su način života, izloženost duvanskom dimu, gojaznost, neadekvatna ishrana, nekontrolisana upotreba alkohola ili narkotika i drugi. Ekspozicija materijama kao što je radon, aerozagađenje, toksini na radnom mestu takođe mogu doprineti razvoju različitih malignih bolesti.

Izloženost pomenutim faktorima ne znači siguran razvoj bolesti, već povećava verovatnoću za nastanak bolesti.

Karcinom nastaje kao rezultat uzajamnog dejstva promena na nivou genetskog materijala pod uticajem spoljašnjih faktora. Izmenom genetičkog materijala menjaju se osobine ćelija koje nastaju deobom, a nekontrolisanim rastom ovih ćelija dolazi do razvoja tumora.

Neki od najčešćih faktora povezanih sa većom učestalošću javljanja karcinoma kod mladih osoba su:

  • Prekomerno izlaganje ultravioletnom (UV) zračenju povećava rizik za nastanak melanoma kože.
  • Infekcija određenim tipovima humanog papiloma virusa (HPV) povećava rizik za nastanak karcinoma grlića kod žena.
  • Infekcija virusom humane imunodeficijencije (HIV) povezan je sa nastankom non-Hodgkin lilmfoma, Kapoši sarkoma i još nekoliko vrsta karcinoma.
  • Tretman radiotalasima ili hemoterapijskim lekovima karcinoma u detinjstvu može povećati rizik za sekundarni nastanak karcinoma u adolescenciji ili kasnije u životu, posebno kada je u pitanju leukemija.

Prevencija nastanka karcinoma

Prevencija nastanka karcinoma obuhvata niz opštih preporuka u smislu promena loših navika. Zdrava ishrana, redovna fizička aktivnost, izbegavanje faktora rizika koji se mogu izbeći (duvanski dim) su važni u prevenciji većine bolesti, uključujući i maligne.

Kao pomoćno sredstvo za poboljšanje imunološkog odgovora, jačanje i zaštitu organizma posebno izdvajamo PRIMED 13 Kordiceps preparat. PRIMED 13 je prirodan preparat na bazi meda i medicinske gljive Kordiceps. Dejstvo kordicepsa na poboljšanje imunološkog odgovora dokazano je u različitim studijama. PRIMED 13 mogu koristiti zdrave osobe, u prevenciji različitih vrsta bolesti, ili osobe kod kojih već postoji određena bolest, kao pomoćno sredstvo u tretmanu, za brži i potpuniji oporavak.

Realistic rendering of bacteria - in green colors

Realistic rendering of bacteria – in green colors


Određeni infektivni uzročnici, kao što su virusi i bakterije mogu direktno dovesti do pojave karcinoma, ili učiniti osobu podložnom za razvoj karcinoma. Većina virusa koji su povezani sa rizikom za nastanak karcinoma se prenosi sa osobe na osobu putem krvi i/ili drugih telesnih tečnosti.

Humani papiloma virus (HPV)

Infekcija visokorizičnim HPV je dokazano uzrok nastanka većine karcinoma grlića materice, kao i nekih karcinoma anusa, orofaringealnog, vaginalnog, vulvarnog, i karcinoma penisa. Otkriće povezanosti HPV infekcije i karcinoma dovelo je do razvoja vakcine protiv najčešćih, visokorizičnih tipova virusa (16, 18, 31, 33). Radi postizanja najboljih zaštitnih efekata, vakcinacija se preporučuje devojčicama i dečacima pre puberteta, odnosno pre stupanja u seksualne odnose.

Hepatitis B virus (HBV) i hepatitis C virus (HCV)

Hronična infekcija jetrinog tkiva može dovesti do nastanka karcinoma jetre. Od početka osamdesetih godina prošlog veka, otpočela je sistemska vakcinacija dece, kao vid zaštite od infekcije virusom hepatitisa B. Pod povećanim rizikom od infekcije HBV i HCV su zdravstveni radnici i sve osobe koje dolaze u kontakt sa infektivnim biološkim materijalom (krv, telesne tečnosti), kao i intravenski narkomani.

Virus humane imunodeficijencije (HIV)

HIV je virus koji izaziva AIDS. Infekcija dovodi do postepenog slabljenja imunološkog sistema organizma, koji postaje podložan različitim infekcijama, izazvanih čak i krajnje banalnim uzročnicima. Maligne ćelije se svakodnevno stvaraju, ali ih naše odbrambene ćelije uništavaju, ne dopuštajući da se umnože. Kada je imunitet ozbiljno narušen, kao što je to slučaj kod HIV infekcije, olakšano je umnožavanje malignih ćelija i razvoj maligniteta udruženih sa HIV infekcijom.

Epštajn-Bar virus (EBV)

EBV je uzročnik infektivne mononukleoze, a dovodi se u vezu i sa određenim tipovima karcinoma, kao što je karcinom želuca i nazofarinksa, kao i nekih oblika limfoma.

Humani herpes virus tip 8 (HHV8)

HHV8 je povezan sa nastankom Kaposi sarkoma, tipično se javlja kod obolelih od AIDS-a.

Helicobacter pylori

H. pylori se najčešće pominje zbog povezanosti sa nastankom čira na želucu i gastritisa, ali hronična infekcija ovom bakterijom može biti osnova za nastanak mnogo težih bolesti, kao što je karcinom želuca.

primed13fortePRIMED 13 forte ima izuzetno povoljno dejstvo na poboljšanje imunološkog odgovora i jačanje organizma.

Takođe, pokazuje i antioksidativno i određena antikancerogena svojstva, pa se može koristiti i u prevenciji ili kao pomoćno sredstvo u tretmanu različitih vrsta bolesti, uključujući i teške bolesti.